1.Tjelesni Odgoj
Jedna od temeljnih vrijednosti čovjekova života je zdravlje. Zdravlje predstavlja osnovu i opšti uslov života. Tjelesni odgoj ima glavni cilj da sačuva zdravlje. Odgojni ideal kome se teži od postanka čovjeka ima potrebu svestranog i harmonijskog razvoja ličnosti. Odgojni ideal zahtjeva tjelesni odgoj kao temeljno odgojno područe baš zbog toga što se njime njeguju, razvijaju i unapređuju tjelesna konstitucija, psihofizičke sposobnosti i zdravlje kao bitne odlike ljudskog bića.
2. ZADACI TJELESNOG ODGOJA
Iz cilja i značaja tjelesnog odgoja proizilaze i njegovi zadaci. U zadatke tjelesnog odogja svrstavamo:
- Zdravstveni zadatak,
- Fizički zadatak,
- Obrazovni zadatak,
- Estetski zadatak,
- Rekreativni zadatak i
- Moralni zadatak.
2.1. Zdravstevni zadatak
Tjelesni odgoj je usko povezan sa zdravstvenim koji se ogleda u sveukupnoj brizi za zdravlje mladih generacija i zdravlje uopšte. Zdravstveni zadatak tjelesnog odgoja ogleda se u sticanju higijenskih znanja i navika i u primjeni sredstava i mjera koje su neophodne za sprovođenje tjelesnog odgoja. Kada je riječ o tjelesnog odgoju mora se voditi računa da prostorije u kojima se obavlja tjelesni odgoj budu čiste, a igrališta uredna, sunčana i zračna. Bitna je i higijena i odjeće, obuće i sprava. Važna je uloga i tjelesnih vježbi pa se i tu treba sticati znanje o značaju bavljenja tjelesnim aktivnostima. Važno je obratiti pažnju i na pravilno korištenje prirodnih faktora: sunca, zraka i vode.
2.2. Fizički zadatak
Fizički zadatak tjelesnog odgoja podrazumjeva unapređenje fizičkog rasta i razvoja mladih. Tjelesnim vježbama treba uticati na pravilan rast i rad organizma, na jačanje njegove otpornosti i stvaranje što boljih uslova za rast. Fizički odgoj poboljšava opšte funkcionalne sposobnosti organa za kretanje, disanje, krvotok i živčani sistem.
2.3. Obrazovni zadatak
Obrazovni zadatak ogleda se u razvijanju pokretljivosti, motoričke sposobnosti. Koordinacije i ekonomičnosti pokreta, bezine, snage i izdržljivosti. Pod obrazovnim zadatkom se podrazumjeva sticanje znanja o mjestu i ulozi tjlesnog odgoja u ljudskom životu, a misli se i na društvenu i pedagošku ulogu tjelesnog odgoja.
2.4. Estetski zadatak
Sastavni dio sadržaja tjelesnog odgoja je i razvijanje smisla za lijepo i skladno putem tjelesnih pokreta i uočavanje, doživljavanje i stvaranje estetskih kvaliteta. Estetski zadatak se realizira kroz različite načine:
- Razvijanjem prirodnosti, skladnosti, ritmičnosti, gracioznosti i elastičnosti pokreta,
- Razvijanjem smisla za harmoničan razvoj tijela,
- Povezivanjem pokreta i muzike,
- Stvaranjem smisla za sklad boja i formiranja i
- Razvijanjem smisla za prirodne ljepote.
Tjelesno vježbanje je neophodno povezati sa muzikom kroz vježbe estetske gimnastike, narodnih kola, sportova kao što su umjetničko klizanje, vježbe na spravama itd.
2.5. Rekreativni zadatak
Tjelesni odgoj ima važnu ulogu kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. Ovaj odmor je neophodan svim radnim ljudima, ali i učenicima zbog dužeg zadržavanja u prostorijama. Za odmor se koriste svi oblici tjelesnog vježbanja koji ne zahtjevaju veće napore organizma kao što su: lagane igre, kupanje, šetanje u prirodi, planiranje, klizanje skijanje itd. Rekreativni zadatak tjelesnog odgoja ima važnu ulogu u organizaciji slobodnog vremena djece, mladih i odraslih osoba što može biti preventiva protiv pojave poremećaja u ponašanju djece i mladih.
2.6. Moralni zadatak
Moralni zadatak u tjelesnom odgoju ima zadatak da razvija moralne, karakterne i voljne osobine ličnosti. Tjelesni odgoj doprinosi obogaćivanju emocionalnog života i etičkih vrijednosti. Tjelesno vježbanje prate pozitivne emocije: zadovoljstvo, veselost, vedrina i radosti pa ih treba i dalje podsticati i njegovati. Negativne emocije kao što su: nezadovoljstvo, žalost, zavist, ljutnja i mržnja, treba potiskivati i odstranjivati.
Tjelesnim odgojem podstiče se oživljavanje pozitivnih crta temperamenta, pozitivnih crta karaktera kao što su: samostalnost u djelovanju, odlučnost, inicijativnost, istrajnost itd. Moralni zadak je posebno značajan za razvoj humanosti, kulture ponašanja, patriotizma itd. Tjelesno zdravlje i kondicija su važan faktor u odbrambenoj snazi zajednice jer samo zdravi i snažni ljudi mogu braniti njenu slobodu i nezavisnost.
4. FAKTORI ORGANIZACIJE TJELESNOG ODGOJA
S obzirom da je tjelesni odgoj sastavni i nedjeljivi dio cjelokupnog pedagoškog djelovanja, svi faktori koji su značajni za odgoj uopšte značajni su i za tjelesni odgoj. Ti faktori su:
- Porodica,
- Predškolske ustanove,
- Škole,
- Društvene organizacije i
- Armija BiH.
Imajući u vidu ulogu i mogućnost pojedinih faktora u tjelesnog odgoju istaći ćemo samo neke specifičnosti i razlike među pojedinim faktorima.
4.1. Porodica
To je prva društvena sredina u koju dijete dolazi, pa se u njoj vrše prvi odgojni koraci, pa tako i odgojni koraci u oblasti tjelesnog odgoja. Uloga porodice se nastavlja i dalje produženjem života. Kao vidovi tjelesnog odgoja u porodici se ističu: tjelesna njega, pravilna ishrana, igre, lakši fizički poslovi, tjelesne vježbe, aktivan odmor te sportovi i sl. Porodica ne treba da bude pasivna kada su u pitanju tjelesna vježbanja. Mlade treba usmjeriti na bavljenje tjelesnim vježbanjem različitim ustanovama izvan porodice. Roditelji treba da naglašavaju djeci značaj tjelesnog vježbanja, treba da im pomognu pri izboru određene aktivnosti kojom će se djeca baviti. Dužnost svakog roditelja je da djecu usmjeravaju na aktivno baljenje sportom a ne da lošim primjerima navode svoju djecu na pasivno mišljenje i sportskim aktivnostima.
4.2. Predškolske ustanove
Za razliku od porodice predškolske ustanovee imaju jako bogate sadržaje rada koje se najvećim dijelom sprovode kroz tjelesne aktivnosti. Ovdje moraju biti osigurani higijenski uvjeti, moraju se sticati higijenske navike te sticanje osnovne prirodne pokretljivosti. U skladu sa dječijim mogućnostima treba skladno razvijati njihovu motoriku i sprtetnost. Najpogodnije gradivo tjelesnog odgoja su igre, a najčešće sportske aktivnosti su: plivanje, klizanje, sankanje i skijanje.
4.3. Škole
Škola je značajna koliko za uopšte za odgoj i obrazovanje djece i mladih, tako i za tjelesni odgoj. Tjelesni odgoj je obavezan predmet u svim školama prvog i drugog stepena, a često se uvodi i na fakultetsko obrazovanje. Ono što je karakteristično za tjelesni odgoj u školama jeste da se vodi računa o uzrastu učenika i o znanstvenoj zasnovanosti. Vidovi tjelesnog odgoja koji se provode u školama su: igre, vježbanje, sprotovi, takmičenja, priredbe, izleti i sl. Ove aktivnosti u školama se provode kroz dva glavna oblika, kroz redovnu nastavu i kroz slobodne aktivnosti. Tjelesim odgojem u školama treba da rukovode posebno osposobljeni ljudi za to. Izvodi se u dvoranama te na odgovarajućim terenima.
4.4. Društvene organizacije
Tjelesni odgoj se također sprovodi u različitim organizacijama koje imaju namjenski napravljene programe za provedbu tjelesnog odgoja za različite urzaste i veliki broj pojedinaca i grupa. Najpoznatije organizacije koje se bave tjelesnim odgojem su razna sportska društva i organizacije izviđača, prijatelja prirode itd. U ovim organizacijama primjenjuju se različiti oblici rada kao što su: takmičenja, javni nastupi, krosovi i sl.
5.1 Nogomet
5.2 Nogomet
Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine. Cilj igre jest postizanje više pogodaka od protivničke momčadi bilo kojim dijelom tijela osim rukom. Vratar je jedini igrač kojemu je dozvoljeno igrati i zabiti gol rukama, doduše samo unutar jasno označenog pravokutnika ispred vlastitih vrata. Svim igračima dopušteno je proizvoljno kretanje po terenu, iako pravilo zaleđaograničava napadačke kretnje ovisno o položaju lopte i protivničke obrane.
5.2 Odbojka
5.3 Odbojka
Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini. Cilj igre je prebaciti loptu preko mreže u protivničko polje na način da je protivnik ne uspije održati u zraku i vratiti natrag preko mreže na dozvoljen način prije nego li padne na teren. Na desnoj strani ide 1, ispred njega je broj 2, u sredini je broj 6, ispred njega je 3, na lijevoj strani je 5,ispred njega je 4.
5.3 Košarka
5.4 Košarka
Košarka je
šport u kojem dvije momčadi sastavljene od pet igrača pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem
lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima. Kada se to dogodi govori se o
košu.
Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod uvjetom da je lopta kroz obruč prošla odozgo. Momčad koja na kraju utakmice ostvari više bodova pobjednik je. Koš zabijen unutar luka vrijedi 2 boda, iza luka vrijedi 3 (
trica), a
slobodno bacanje vrijedi 1 bod. Loptom se upravlja njenim odbacivanjem od podloge (
dribling) ili međusobnim dodavanjem između suigrača. Tjelesni kontakt koji ometa igrača u igri nije dozvoljen (
prekršaj). Postoje strogo određena pravila i načini na koje se lopta smije voditi.
Tijekom vremena košarka je razvila uobičajene tehnike pucanja, dodavanja i dribilinga, kao i pozicije igrača i napadački i obrambeni mehanizam. Dok se uobičajena natjecateljska košarka odvija pod strogim i točno određenim pravilima, razne
vrste košarke učinile su košarku
bližu igračima i s manjim brojem pravila. Košarka je jedan od najgledanijih sportova na svijetu.
Dok je natjecateljska košarka isključivo dvoranski sport koji se odvija na
terenu za košarku, manje regulirane vrste košarke mogu se igrati i kao vanjski sport na podlogama različitim od parketa, koji je standard za natjecateljsku košarku.
5.4 Tenis
Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu. Osim što je vrlo raširen vid rekreacije tenis je i popularan sport, koji je standardno i u programima Olimpijskih igara.
Tenis igraju po dva igrača kod pojedinačne igre, odnosno četiri igrača (po dva u jednoj momčadi) kod igre parova. Osnovni cilj igre je reketom uputiti lopticu preko mreže na stranu protivnika na takav način da je protivnik ne uspije vratiti prije nego li loptica drugi puta padne na zemlju. Pri tome loptica mora nakon što pređe mrežu prvim udarcem u tlo pogoditi protivnikov teren. Igra počinje servisom, kojeg prvi izvodi igrač određen ždrijebom ili bacanjem novčića. Servis se izvodi iza zadnje linije vlastitog polja, a lopticom se mora pogoditi dijagonalno servisno polje. Servira se naizmjence u lijevo odnosno desno servisno polje protivnika, prema rasporedu igre. Poen se osvaja ako protivnik ne uspije vratiti lopticu koja je pala u njegov dio terena, ili ako protivnik lopticu uputi na način da prvim dodirom sa zemljom ne uspije pogododiti unutar označenog terena (tzv. aut).
Johann Sebastian Bach (fonetski: Johan Sebastijan Bah; [1] 21. mart 1685 - 28. juli 1750) je bio njemačkikompozitor. Svirao je orgulje, čembalo, violu, i violinu, a njegova crkvena i sekularna djela za hor, orkestar i solo instrumente okupila su sve periode baroka i dovela ga do njegove najveċe zrelosti. Iako on sam nije uveo nove muzičke oblike, obogatio je preovladavajuċi njemački stil s robusnom kontrapunktnom tehnikom, kontrolom harmonije i organizacijom muzičkih motiva bez premca, kao i usvajanjem ritmova, oblika i tekstura iz inostranstva, posebno onih izItalije i Francuske. Bachove orguljaške sposobnosti su bile visoko poštovane u cijeloj Evropi za vrijeme njegovog života, iako on nije bio široko priznat kao veliki kompozitor sve do oživljavanja interesa i nastupa s njegovom muzikom u prvoj polovini 19. vijeka. Njegova djela, poštovana zbog intelektualne dubine, tehničke zahtjevnosti i umjetničke ljepote, su bila nadahnuće gotovo svim kompozitorima evropske tradicije, od Mozarta do Schönberga. Uopšteno, Bach se danas smatra vrhunskim kompozitorom baroknog razdoblja i jednim od najvećih kompozitora svih vremena.[2]
