Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine. Naziv potječe izklasične starine, a upućuje na prvotno značenje geografije, pa je prema tome nastala i riječ zemljopis. Najprihvatljivija definicija geografije bila bi da je to znanost koja proučava međuovisnost utjecaja prirodnih i društvenih procesa, uzročno objašnjavajući i niz pojava na Zemlji.

Uz filozofiju i historiju (povijest), geografija pripada među najstarije znanosti ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje geografskog prostora koristi metodama prirodnih i društvenih znanosti. S obzirom na raznoznačnost geoprostora, geografija je kao znanost vrlo kompleksna.

Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija).

                                                   GEOGRAFIJA AZIJE

Azija, kao dio Evroazije sa površinom od oko 44,6145 miliona km²,^[3] zauzima oko trećine ukupnog kopna na Zemlji i po površini je najveći kontinent na planeti. U njoj živi preko 4 milijarde ljudi, što je oko 60% ukupnog broja stanovnika na svijetu, te je ovaj kontinent i najnaseljeniji. 

Azija je kontinent superlativa, između ostalog tamo se nalazi:

• najmnogoljudnija država svijeta - Narodna Republika Kina
• najveći dio najveće države po površini - Rusije, nalazi se u Aziji
• najviši planinski lanac - Himalaji i svi poznati vrhovi iznad 8.000 metara
• najdublje i najstarije unutrašnje jezero - Bajkalsko jezero
• najniža vodena površina ispod nivoa mora - Mrtvo more

Riječ Azija potiče iz asirijskog jezika i na bosanskom znači otprilike izlazak sunca^[3]; (assu = „izlazak sunca“ odn. „istok"). Ta riječ otprilike odgovara latinskoj riječiorient odnosno na bosanskom zemlja jutra. Također, u antičko doba područje Male Azije se zvalo samo Azija, od čega je kasnije izvedeno i ime za rimsku provincijuAsia.^[3] U antici, pojam Azija se odnosio i na lična imena iz mitologije.

Azija na sjeveru izlazi na Arktički okean, na istoku na Tihi okean a na jugu na Indijski okean. Na zapadu, razgraničenje premaEvropi nije geografski niti geološki jasno i nedvosmisleno određeno. Najčešća definicija granice prema Evropi od sjevera ka jugu je: planina Ural i istoimena rijeka, Kaspijsko jezero odnosno Kumsko-manička depresija, planina Kavkaz, južna obalaCrnog mora kao i moreuzi Bosfor, Mramorno more i Dardaneli. Od Barencovog mora na sjeveru do Crnog mora ova zamišljena granica duga je oko 2.700 km.


Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3,8 milijarde stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stanovnika/km², čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinjeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 st./km².

Biologija

Tko su „staklene“ žabe, što radi „svjetleća“ riba, koji je najteži kukac na svijetu, čije su oči u mraku najveće, koji kukac ima najveća krila, gdje se nalazi najveća skupina sisavaca na Zemlji, koje su najglasnije, a koje najlijenije životinje? Ove i još mnogo zanimljivih stvari iz svijeta prirode doznajte u nastavku!

Najteži kukac na svijetu je onaj naziva golijat (Goliathus sp.). Živi u tropskim područjima Afrike, a velika ličinka ovog kukca može težiti i 100 grama, koliko teži i jedan odrasli kos! 

Biologija (grčki: βiοs - bios = život + λoγοs - logos = nauka, znanje, znanost, učenje) je nauka o životu, životnim pojavama i procesima. Obuhvata široki spektar naučnih područja, od proučavanja života na molekulskom nivou do međuodnosa živih bića sa (živom i neživom) okolinom i njihove evolucije u prostoru i vremenu.

Molekularna biologija, biokemija i molekularna genetika su velikim dijelom preklapajuće discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinačnih stanica proučava stanična biologija. Anatomija,histologija i fiziologija proučavaju građu i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava.

Na Zemlji postoji više od 10 milijuna različitih vrsta. Njihova veličina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa doorganizama veličine plavog kita.